Odgovornost Filozofa (croatian)
Essay by people • July 3, 2011 • Essay • 7,495 Words (30 Pages) • 1,593 Views
ODGOVORNOST FILOZOFA
Richard Bernstein: "Odgovornost filozofa"
PREDGOVOR
Richard Bernstein poziva se na Johna Djuija.
Djui je oštro kritizirao sužavanje filozofije na jednu profesionalnu disciplinu,
jer ju je to sužavanje činilo sve irelevantnijom za svakodnevni život. Smatrao je da se
filozofi moraju okrenuti problemima ljudi, umjesto da se bave problemima
filozofije. Filozofija mora biti bliska ostatku ljudske kulture, a prvenstvena
odgovornost filozofa je da osigura nužnu kritičku perspektivu, i da pomogne
u usmjeravanju ljudskog djelovanja.
ODGOVORNOST FILOZOFA JE POKUŠAJ DA SE RAZUMIJE I OCIJENI
DRUGO I RAZLIČITO.
Tri središnje teme Bernsteinova rada:
1) Kritika-kakva mora biti odgovorna kritika?
2) Drugost- kako se odnositi prema drugom i drugačijem, a da se pritom drugost ne
uništi ili prenaglasi?
3) Dijalog - karakter i uslovi dijaloga; praktičan zadatak razvijanja demokratskih
dijaloških zajednica
O Hanni Arendt: -jedan od najvećih političkih mislilaca dvadesetog stoljeća
-uviđala manifestacije zla našeg vremena
-„ totalitarna rješenja mogu preživjeti pad totalitarnih
režima, i to u formi snažnih iskušenja koja će se pojaviti
svaki put kada ne bude moguće ublažiti političku,
društvenu ili ekonomsku bijedu na način dostojan čovjeka"
Kao i Arendtova, Bernstein vjeruje da je u našem vremenu najalarmantniji neuspjeh da
se misli, da se mišljenje pobrka s pameću, tehnološkom dovitljivošću i instrumentalnom
racionalnošću. Smatara da nam mišljenje i rasuđivanje ne određuju šta da radimo, ali
nas štite od mnogih lica zla,jer putem njih pružamo otpor prihvaćanju pomodnih dogmi
i ideologija.
I Filozofska odgovornost
POBUNA PROTIV RAZUMA
Narativni diskurs oduvijek je bio značajan za filozofiju: svaki značajni filozof
vremenski locira vlastito djelo tako što priča priču o tome što se događalo
prije nego se on pojavio, i koja je isprepletena sa onim što on shvaća kao
svoj lični doprinos (Aristotel, logički pozitivisti, Husserl).
Sve te pripovijesti imaju zajednički retorički obrazac: pripovijedaju o
anticipacijama, preprekama i pokušajima, ali doživljavaju vrhunac u
progresivnom ostvarenju istine i uma, što se poistovjećuje sa onim što
filozof-pripovjedač sada vidi jasno, a što su njegovi prethodnici vidjeli samo kroz
tamna stakla.
Drugačiji žanr filozofskih pripovijesti: pripovijedaju o neumitnom opadanju,
degeneraciji, katastrofi i zaboravu ( Nietszche, McIntyre, Heidegger).
Autor želi dati opći pregled, odnosno skicu narativnog.
Suočava se sa pitanjima: „Zbog čega u današnje vrijeme postoji toliko povika na
razum?
Zbog čega je razum na sebe navukao toliki bijes?"
Bernstein smatra da pozivanje na razum više ne izaziva asocijacije na
autonomiju, slobodu, pravdu, jednakost, sreću i mir.
Racionalizacija - priča o razvoju uma: Condorcet, Weber, Adorno i Heidegger
DIJALEKTIKA PROSVJETITELJSTVA
Markiz de Condorcet: „Skica historijske slike napretka ljudskog uma"
Djelo je štampano posthumno 1795. (Condorcet je umro 1794.), i smjesta
proglašeno testamentom francuskog prosvjetiteljstva.
Na manje od dvjesto stranica, Condorcet je obuhvatio devet stupnjeva ili epoha
povijesti čovječanstva, koje svoj vrhunac imaju u euforičnom opisu desete
epohe budućeg napretka ljudskog duha.
Napredak - ima teleološku normativnu auru; ne znači naprosto rast,
razvitak i diferenciranje, već napredak u pravcu beskonačnog usavršavanja
ljudske vrste
Razum - heroj Condorcetove pripovijesti; prvo se manifestira u filozofiji, zatim u
prirodnim naukama, i napokon u moralnim i političkim naukama;
-potpuno prosvijetljenje razuma širi se na ljudski rod otkrićem
štamparskog stroja
Condorcet smatra da napredak ljudskog duha nikada neće prestati;
njegova povijest čovječanstva usmjerena je prema desetoj epohi- budućnosti.
Međutim, njegova predviđanja prije su utopijski snovi i nadanja o budućem
stanju ljudske rase: doći će do ukidanja svih
...
...